Povijest Žrnovnice

Kada i zašto su naši preci naselili Žrnovnicu...

Povjesničari, arheolozi i ostali nisu ostavili bogate spise i građu po kojima bi se moglo preciznije utvrditi kada je i kako nastala Žrnovnica - selo, od kuda joj takvo ime? Postoje nalazi iz kasnog neolita - kameni nožić koji  je pronađen 1929. godine na Gračiću, te također arheološki nalazi na lokalitetima Krilovača (Krilava), i još neki lokalitetima posebice Grebci, Rake i uz današnju crkvu B. D. Marije, Dvori (sarkofag bez ukrasa). Dakle, sigurno je da su još u antičko doba u gustim šumama na izvoru i uz tok rijeke ljudi našli pogodan kutak za obitavanje, za gradnju nastambi, lov, ribolov i zemljoradnju. To se može vidjeti i dandanas na Gračiću (od tuda mu i ime) brežuljku usred žrnovničke kotline. Na platou Gračića nalazi se najstarija građevina i vrijedni spomenik naše hrvatske kulture, crkvica sv. Mihovila. Po svom obliku i načinu gradnje, kad ih se usporedi sa niz sličnih građevina u Dalmaciji, građenih u romaničkom gotičkom stilu, može se zaključiti da datira između XIII i XIV stoljeća.

Kada i zašto su naši preci naselili Žrnovnicu   

Zapisano je, a i njeguje se u usmenoj predaji, da su naši pradjedovi bili i ostali Hrvati s ikavsko štokavskim narječjem. Tu tvrdnju potvrđuju i nazivi pojedinih lokaliteta čiji se naziv očuvao kroz stoljeća: Tribičće, Slatka, Vilar, Šipkovpotok (Šipotok), Živoraj, Uska, Sadrnenik, Gajine, Gradčić, Krč, Torina, Rastovac, Barine, Grepce, Nugal, Podvornica, Pasika, Crpalo, Pogreb, Mečice, Mejke, Mirine, Glavica, Zvirina, Vinogradina, Stinica, Kamena, Podguvno, Podoraj (Podorij), Podploča, Planidište, Počivala ...  

Pod imenom Bade spominje se rijeka Žrnovnica u jednom dokumentu iz 1198. godine u kojem samostan sv. Stjepana "od borovima", u Splitu mijenja neku zemlju u Žrnovnici. Samo ime Žrnovnica spominje se prvi put 1080. godine u Supetarskom kartularu, kad je neki Splićanin, kupio cijelo selo i  vinograd na Perunu za jednog konja. Pretpostavlja se da su tada u tom vremenu sagrađeni prvi žrnjevi na vodi (mlinovi) i da je to temelj imena rijeke i sela Žrnovnica. Žrnovnica rijeka, a ne selo, spominje sve češće ,npr. godine 1220. kao granica obiteljskih posjeda omiških i knezova koje je ugarski kralj Bela IV primio 1258. godine u kraljevsko plemstvo. Postoji i spomen u zapisu iz 1328. godine "Nagodbom i Mirom"  utvrđivanja granica između Splita i Klisa, kada je Split potpao pod Veneciju. Bilo je slučajeva pogubljenja onih koji su radili u korist Venecije i bježanja, sklanjanja u Mosor ... a u Žrnovnici su se sastajali sa Poljičanima i s njima planirali na koji će način da naškode Splitu.

Žrnovnica pod Turcima  

U povijesti  bio je još  jedan strašni neprijatelj naših predaka, a to je bolest - kuga. Epidemija kuge što je harala Splitom  i okolicom zabilježena je 1527. godine. U Splitu i okolici od ukupno 4200 žitelja, koliko ih je obitavalo od Marjana do padina Kozjaka i Mosora te do rječice Žrnovnice, od kuge umrlo oko 2700 ljudi. Ali, i od kuge mrskiji i nezvaniji "gosti"  našem narodu bili su Turci ("gori Turčin od kuge")  - narodna je izreka. Tako je 1537. god. u krvavoj borbi pao Klis. Poginuo je kapetan Petar Kružić. Pogubljeni su njegovi uskoci. A Turcima je otvoren put prema Splitu i ostalim primorskim gradovima. Kada je 1537. godine pao Klis, Turci su izbili na sama vrata Splita. Tada Ulam-beg i predstavnici Venecije ustanoviše granicu kod Splita po kojoj Solin, Vranjic, Poljica i Žrnovnica ostaju na turskoj strani, a Kamen i Stobreč na mletačkoj. Podjela zemlje (posjeda) u to vrijeme (1537-1648) bila je izvođena po feudalističkim principima. Novi gospodari zemlje postali su turski dostojanstvenici. Poljičani i Žrnovčani, nastavljaju davati dodatak novim gospodarima. Ista sudbina snlazi i splitske težake čija se zemlja  nalazila  na  turskoj strani. Zbog obrane svojih interesa Turci uzduž granice koju, dakako nisu nikad poštovali, grade kule-stražare, kojima se naziv "turska kula"  sačuvao do danas. Tako je poznata kula na Kamenu (gornja punta Perunića), Kula na Crpalu, i kula u Dvorima. Međutim, one su bile manje značajne karaule, jer glavne su bile one koje su Turci uspostavili prema Splitu, kao: Solinska, Kamen i Papali. Također i Žrnovnica je tada bila obavezna davati "puškare"  - vojnike za čuvanje granice. Svaki odrasli bio je obveznik -puškar. Osvajanjem Klisa i Solina, opkoljavanjem Splita , Split je bio lišen svih putova koji su u trgovačkom smislu povezivali ga s unutrašnjošću.

Rat između Turaka i Venecije (1645-1669) kojeg su poveli Turci da bi preoteli Kretu - Kandijski rat i još drugineuspješni ratovi rezultirali  su da Turci bivaju protjerani i iz Solina i iz Splita.Zaključenjem mira 1669. godine, dakle, poslije 24 godine rata, čete su se povukle, ali nije zavladao mir oko Mosora. Godine 1684. izbije rat između Turske i Venecije rat nazvan Morejskim, po Moreji (Peloponezu), jedno od najvećih ratišta tada na kojem se Venecija borila protiv turske sile

Zanimljivost   

Narodna predaja kaže kako je car Dioklecijan oko 243-316 g.n.e. - imao lovačku kuću na Gračiću, da je oko Crpala kopana sadra kao vezni materijal za gradnju carske palače u Splitu.

Disqus komentari

Udruga maslinara OBLICA

Udruga maslinara OBLICA
Udruga maslinara Oblica, Žrnovnica, uzgoj maslina, maslinarstvo, berba maslina, obnova maslinika, primjena ekološke proizvodnje, kvalitetna prerada i plasman ekstra djevičanskog maslinovog ulja, razvijanje međusobne suradnje sa srodnim udrugama, proizvodnja maslinovog ulja prije suvremene tehnologije

Kontakt

Krešimirova 7, 21251 Žrnovnica
Otvori kartu
mob:
+38598231593
mail:
oblica.zrnovnica@gmail.com
web:
http://oblica.fullbusiness.com
Copyright 2017 Udruga maslinara OBLICA Uvjeti korištenja
Zatvori prozor

Lokacija

Za odabir Vaše lokacije morate imati aktiviran JavaScript!

Adresa:

Krešimirova 7, 21251 Žrnovnica
Ova web stranica koristi "kolačiće" za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregledavanja pristajete na njihovu uporabu. Uredu